Izvor EU vs Disinfo 2018. je bila naporna godina za prokremaljsku kampanju dezinformacija. Ruski trolovi i mediji naporno su radili na širenju laži o sve većem broju pitanja. Od izbora u SAD do Krima i trovanja Skripalovih, ovde je prikazana u brojevima kako su ruske operacije uticaja nastojale da podele zapadna društva 2018. godine i kako sve veći broj zemalja uzvraća udarac. Ove godine, tehnološke kompanije su pod stalnim pritiskom zapadnih vlada zbog njihove uloge u omogućavanju kampanja dezinformacija. Razotkrivanje podataka od strane tehnoloških divova rezultiralo je novim uvidom u obim i uticaj dezinformacija na društvenim mrežama. Dobra godina za trolove Ruski internet trolovi su, na primer, procvetali tokom 2018. godine. Na osnovu informacija koje je objavio Tviter, američki naučnici su uspeli da utvrde da dezinformacija putuje čak 6 puta brže od istine na ovoj platformi. To ne čudi previše obzirom da IRA, „fabrika trolova“ iz San Petersburga kako je popularno nazivaju, ima   nove kancelarije od preko 12 000 kvadratnih metara u odnosu na „samo“ 4000 kvadratnih metara do ove godine. Istraživanja takođe pokazuje da su ruski trolovi obezbedili 9 puta više „engagement-a“ na engleskom nego na ruskom, što ukazuje na želju da se manipuliše sve više još od 2013.  inostranim i ogotvo američkim glasačima. Novi podaci takođe su otkrili obim ruskih online kampanja da utiču na rezultate izbora u Sjedinjenim Državama i brojnim evropskim zemljama, iako su istraživači često upozoravali da su nalazi verovatno „vrh ledenog brega“. Američki Senat objavio je izveštaj od  206  stranica u kojem se detaljno opisuje ono što je opisano kao „smrtonosna mešavina konvencionalnih vojnih napada, atentata, kampanja dezinformacija, kibernetskih napada“ u Kremlju, čiji je cilj da se utiče na predsedničke izbore i američku politiku uopčte. Drugi set izveštaja za Senat pokazao je da su ruske online operacije uticaja počele još 2013. godine i da su se zapravo intenzivirale od Trumpovog izbora. Teme: Ponešto staro, ponešto novo  Što se tiče narativa, ruske kampanje dezinfromacije su i dalje izuizetno fokusirane na Krim i istočnu Ukrajinu. Što se tiče Krima, imali smo, ma priemr, lažnu priču o planu da se izgradi vodovod od 120 kiometara  koji bi izolovao aneksiranu peninsulu od kopnene Ukrajine. Što se tiče istočne Ukrajine, bila je priča da su ukrajinske snage ubile čak 10 000 ljudi u zonama pod kontrolom sepratista i da je 14 instruktora poslato od strane američkih tajnih službi da pomognu Kijevu da otruje vodosnabdevanje za Krim. Ruski mediji su nastavili da tvrde kako Krijev diskriminiše one koji govore ruski navodeći primer da Ukrajina ne poseduje ni jednu školu koja je samo na ruskom a zapravo ih ima 16. NATO, MH17, navodna opasnost od vakcinacije su i dalje omiljene teme. Rusko Ministarstvo inostranih poslova optužilo je Vašington da nije objavio nijedan satelitski snimak vezan za rušenje aviona MH17 iznad istočne Ukrajine 2014. godine, iako su Sjedinjene Države zapravo objavile pomenute slike samo pet dana nakon tragedije. Kao i prethodnih godina, ruski mediji su aktivno pokušavali da diskredituju NATO, lažno izveštavajući, na primer, da je sedam nemačkih pilota napustilo oružane snage svoje zemlje u znak protesta zbog “vojne kampanje NATO-a protiv Rusije”. Što se tiče vakcinacije, neverovatnih 93 posto tvitova o ovom pitanju dolazi sa zlonamernih naloga. 2018. takođe je donela nove teme. Trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala i njegove ćerke na britanskom tlu, na primer, stvorilo je lavinu lažnih tvrdnji i optužbi. EUvsDisinfo je zabeležio više od 20 različitih, povremeno suprotstavljenih narativa vezanih za pokušaj ubistva Škripala. Kao i ranije, bilo je teško oceniti uticaj kampanja dezinformacija, iako su novinari i anketari dali neke indikacije. Čini se da sveprisutna dezinformacija u ruskim državnim medijima donosi rezultate sa domaćom publikom. Prema nezavisnom biračkom centru Levada, samo 3 % Rusa smatra da je Moskva otrovala Škripale, a 46% Rusa ne zna ništa o događajima u Pragu. U Britaniji, čak i ugledni mediji su bili prevareni prokremaljskom dezinformacijom. Istraga Guardiana je pokazala  da su britanski mediji ponovo objavili tvitove ruskih trolova više od 100 puta tokom 2018. godine, uključujući BuzzFeed, Guardian, Telegraph, BBC, Daili Mail i Daili Ekpress. Zapad uzvraća udarac  Ove godine, rastuća svest o prokremaljskim dezinformacijama dovela je do toga da su brojne zapadne vlade i organizacije uzvratile udarac. Američke vlasti optužile su 13 ruskih građana za mešanje na predsedničkim izborima 2016. godine, a nekoliko istraga o ruskim uticajnim operacijama u Sjedinjenim Državama je u toku. U Francuskoj, parlament je usvojio nacrt koji se bavi „manipulacijom informacijama“ tokom izbora. Prema nacrtu zakona, koji je pokrenuo predsednik Emanuel Makron, tehnološke platforme koje ne objavljuju svoje izvore finansiranja za sponzorisane sadržaje će se suočiti sa potencijalnom kaznom zatvora do godinu dana i novčanom kaznom od 75.000 eura. Francuski istraživački centri u sastavu Vlade također su izdali 50 preporuka za borbu protiv dezinformacija, a Reporteri bez granica objavili su svojih 25 preporuka usmerenih na rešavanje problema zastrašivanja novinara na internetu. Takođe, 2018. godine, Nemačka je usvojila novi zakon o tehnološkim kompanijama koji predviđa kaznu u iznosu do 50 miliona eura, ako kompanije ne uklone u roku od 24 sata poruke koje sadrže govor mržnje ili dezinformacije. U Finskoj, sud je dodelio zatvorske i velike novčane kazne pro-kremaljskim trolovima za uznemiravanje novinarke Jessikke Aro, čime je Finska postala prva evropska zemlja koja je pokrenula sudski postupak protiv internet trolova. Pored toga što su vlade dobile više podataka, tehnološke kompanije su takođe preduzele korake da zaustave online kampanje uticaja na svojim platformama. Facebook je otvorio “Ratnu sobu” sa 20 zaposlenih kako bi se borio protiv dezinformacija tokom izbornih perioda širom sveta i udvostručio je na 20000 broj zaposlenih koji nadziru sadržaj tražeći dezinformacije. Samo u maju i junu 2018. Tvitter je suspendovao 70 miliona sumnjivih nakoga. Pa, ko je rekao da brojevi nikada ne lažu? Izvor EU vs Disinfo